Mnogi liječnici i nutricionisti smatraju da kiselo okruženje u tkivima nakon dugotrajnog unošenja nezdravih namirnica oslabljuje sve tjelesne stanice te izaziva mnoge bolesti.
Pretjerana kiselost prisiljava tijelo da posuđuje minerale kao što su kalcij, natrij, kalij i magnezij iz vitalnih organa i kostiju kako bi smanjilo i neutraliziralo kiselost te je otklonilo iz tijela. Po okusu tvari razlikujemo na kisele (poput limuna) ili lužnate (poput sapuna).
Ako je pH vrijednost neke tvari manja od 7 tada smatramo tu tvar kiselom, a ako je veća od 7 tada je ona lužnata. Voda ima pH vrijednost 7 i ona se smatra neutralnom. Ta se vrijednost mjeri na skali od 0 do 14. Naše je tijelo blago alkalno, tj. lužnato, i takva je pH vrijednost optimalna za održavanje zdravlja i pravilno funkcioniranje organizma. Stanje neravnoteže može imati za posljedicu brojne zdravstvene probleme, kako tjelesne tako i psihičke prirode.
Voda je najprisutniji sastojak ljudskog tijela, ona sačinjava 70 % organizma, pa nije ni čudno da je pH ravnoteža organizma uspostavljena kada se pH vrijednost kreće u rasponu od 6-7,5. Važno je znati da ovdje nije riječ o želučanoj kiselini i pH vrijednosti želuca, već o pH vrijednosti tjelesnih tekućina i tkiva.
Najčešći uzrok stanja u organizmu kada prevladava kiselost nad lužnatošću je nepravilna prehrana. Sve više ljudi prelazi na takozvani zapadnjački tip prehrane koja uključuje velike količine mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, namirnice bogate bijelim brašnom i šećerom, velike količine gaziranih pića, a male količine svježeg povrća i voća.
Narušavanju pH-ravnoteže organizma uveliko pridonose i neki u svakodnevnom životu sve prisutniji lijekovi, umjetni zaslađivači i konzervansi.
Općenito je pravilo prilikom priprema obroka: 25-30% kiselih namirnica i 70-75% lužnatih (ukoliko neke namirnice ometaju probavu ili izazivaju alergiju, slobodno se mogu isključiti).
Također probati na sve načine djelovati da se smanji stres u organizmu. PH je osnova za djelovanje na organizam, kada se uspostavi optimalan pH stvorila se baza za oporavak svih ostalih oboljenja i oštećenja u organizmu.
Sami kod kuće možete napraviti jednostavan test kako biste utvrdili da li je pH vrijednost vašeg organizma uravnotežena. Prilikom određivanja stanja organizma testiraju se urin i slina.
Optimalan jutarnji pH faktor za urin i slinu iznosi 7,0. Sve ispod toga se smatra kiselošću metabolizma.
Ukoliko je urinarni pH faktor ispod 6,4 tada tijelo ne može asimilirati vitamine, minerale i ostale hranljive tvari.
Koristeći pH papiriće, provjerite pH Vaše mokraće i sline. Ukoliko se pH vrijednost mokraće ujutro kreće u rasponu od 6,0-6,5, a uvečer od 6,5-7,0 vaše tijelo funkcionira unutar zdravog nivoa. Ukoliko se pH Vaše sline tokom čitavog dana zadržava u vrijednostima između 6,5-7,5 vaše tijelo također funkcionira unutar zdravog nivoa. Najbolje vrijeme za testiranje pH vrijednosti je sat prije i dva sata poslije obroka, dva puta tjedno.
pH urina pokazuje koliko dobro Vaš organizam asimilira minerale, posebno kalcij, magnezij, kalij i natrij (oni su kiselinski puferi jer ih tijelo koristi u kontroli nivoa kiseline).
pH sline pokazatelj je aktivnosti probavnih enzima, pogotovo aktivnosti jetre i želuca.
Ako niste sigurni što jesti kako biste doveli pH-vrijednost u ravnotežu, za vas smo pripremili primjer recepta za ukusan smoothie koji je gotov za nekoliko minuta!
Sastojci:
Limun, lubenica
Šparoge, dinja, crvena paprika, celer, smokve, voćni sokovi, grožđe (slatko), kivi, mango, dinja, papaja, peršin, kruške (slatko), ananas, grožđice, alge, grožđa bez sjemena (slatko), Umeboshi šljive, sokovi od povrća, potočarka
Klice djetelina, jabuke (kisele), jabuke (slatke), marelice, avokado, banane (zrele), grah (svježi), repa, paprika, brokula, kupus, rogač, cvjetača, ribizli, datulje, smokve (svježe), češnjak, đumbir (svježi), grejp, grožđe (manje slatko), grožđe (kiselo), guava, bilje (lisnato zeleno), salata (lisnata zelena), salata (blijedo zelena), nektarine, naranče, breskve (manje slatke), breskve (slatke), kruške (manje slatke), grašak (svježi), grašak (manje slatki), krumpir (s kožom), bundeva (manje slatka), bundeva (slatka), maline, morska sol, tikva, jagode, slatki kukuruz (svježi), repa, ocat (jabučni)
Bademi, artičoke, Brussel klice, trešnje, kesteni (suhi), kokos (svježi), kravlje mlijeko i surutka (sirovo), krastavci, patlidžan, jaja, kozje mlijeko i surutka (sirova), med (sirovi), poriluk, margarin, gljive, neutralna maslac (svježi), ulja (osim maslinovog), masline (zrele), luk, kiseli krastavci (domaći), perad (bijelo meso), rotkvice (sirove), morska sol, sezam, soja (suha), soja sir, sojino mlijeko, začini, proklijala zrna, tofu, rajčica (manje slatka), rajčica (slatka, neslan), ocat, kvasac (prehrambene pahuljice), jogurt (obični)
Adzuki, banane (zelene), ječam (raž), grah (zlatni), suhi kokos, fruktoza, borovnice, mekinje, maslac, žitarice (nerafinirane), sirevi, krekeri (nerafinirana raž), brusnice, kozje mlijeko, med (pasterizirani), kečap, bubreg, javorov sirup (neobrađeni), mlijeko (homogenizirano), melase, većina orašastog voća, senf, zob (raž), masline (kisele), tjestenina (integralna), tijesto, šljive, kokice (sa soli i / ili maslacom), krumpir, šljive, riža (basmati i smeđa), pšenica, sjeme (bundeve, soja sos, suncokret), pšenica (proklijala organska)
Umjetna sladila, govedina, pivo, kruh, smeđi šećer, gazirana bezalkoholna pića, žitarice (rafinirane), čokolada, cigarete i duhan, kava, krema od brašna (nerafinirana), krema (sa bijelim šećerom), jelen, lijekovi, riba, brašno (bijela pšenica), voćni sokovi sa šećerom, džem, žele, janjetina, likeri, javorov sirup (obrađen), tjestenina (bijela), kolači i torte od bijelog brašna, kiseli krastavci (trgovački), svinjetina, perad (tamno meso), šećer (bijeli), kuhinjska sol (rafinirana i ionizirana), čaj (crni), bijeli kruh, bijeli ocat (obrađen), hrana sa integralnom pšenicom, vino, jogurt (slatki)