Arabinogalaktan od ariša jedan je od najpotentnijih arabinogalaktana. Promatrajući ostale biljke i ljekovito bilje u prirodi, znanstvenici dolaze do rezultata da je ariš najveći izvor arabinogalaktana. Riječ je o polisaharidu, odnosno prirodnom spoju prisutnom u biljkama od kojih po njegovoj količini prednjači ariš. Sastoji se od molekula galaktoze i arabinoze u omjeru 6:1, s malom količinom glukuronske kiseline. Koncentracija arabinogalaktana najzastupljenija je u samoj jezgri drva ariša, a ono što ih čini jedinstvenim je njihova topljivost i stabilnost na različitim temperaturama, među različitim koncentracijama i pH vrijednostima. Također, može se naći u listovima, kori drveta i soku drugih biljaka od kojih je najpoznatija kurkuma. No, u puno manjim količinama. Arabinogalaktani su dugi, gusto razgranati polisaharidi koji mogu težiti od 10 000 do 120 000 molekularnih težina. Polisaharidi niže molekularne težine imaju protuupalni i antialergijski učinak, dok oni veće težine mogu stimulirati citotoksičnost stanica prirodnih ubojica (NK) i retikuloendotelnih stanica, poznate kao stanice imunološkog sustava. U slučaju arabinogalaktana iz ariša, molekularne težine dviju glavnih frakcija kreću se između 16 000 i 100 000, što je možda i razlog za njegov širok raspon terapeutskih svojstava.

How Does Arabinogalactan Work?

Budući da je poznato da je probavni sustav centar našeg organizma iz kojeg se dalje odvijaju sve radnje, prebiotici iz ariša aktivno pomažu u održavanju zdravlja probavnog sustava te općenito cijelog tijela. Specifično za arabinogalaktan je to što se ne razgrađuje u gornjem gastrointestinalnom traktu te u svom izvornom obliku dolazi do debelog crijeva gdje potiče rast dobrih bakterija potrebnih za održavanje imuniteta. Arabinogalaktan od ariša se aktivno fermentira u crijevnoj mikroflori i posebno je učinkovit u povećanju korisnih dobrih bakterija kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium. Odlično se slaže s beta glukanom i inulinom te se kao takav može naći među dodacima prehrani. Također, obično su im pripojeni brojni ekstrakti koji u sinergiji pružaju još bolje djelovanje. Među najpotentnijim ekstraktima su: ekstrakt lista masline, ginsenga, reishi gljive, đumbira, listova ružmarina, bosiljka, kurkume i mnogi drugi. Ekstrakti nastaju odvajanjem važnih, ljekovitih dijelova biljaka od onih manje važnih sastojaka, a osim u prahu ili u kapsulama mogu se naći u obliku čaja, tinkture i macerata.

Dobrobiti arabinogalaktana iz ariša

Arabinogalaktan iz ariša može pomoći u jačanju imuniteta, sprječavanju prehlada, ublažavanju simptoma alergija te općenito u borbi protiv infekcija. Naš imunitet je često izložen brojnim štetnim vanjskim čimbenicima poput bakterija, virusa, gljivica i ostalih mikroorganizama. Uz nekvalitetnu prehranu i loš životni stil, naš imunitet još više pati što dovodi do pojave zdravstvenih tegoba te što većeg broja virusnih oboljenja, koja su nakon pojave COVID-19 pobudila još veći interes javnosti za istraživanjem. Tu dolazimo do arabinogalaktana od ariša koji se može pohvaliti odličnim rezultatima u poticanju imuniteta. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) priznala je ariš iz arabinogalaktana kao izvor dijetalnih vlakana, ali također priznaje njegove potencijalne terapeutske prednosti kao sredstvo za stimulaciju imuniteta te kao dodatak prehrani koji uz odgovarajuće lijekove služi kao dodatna pomoć kod zdravstvenih tegoba. Arabinogalaktan od ariša odličan je izvor dijetalnih vlakana koja mogu povećati proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (prvenstveno butirata) svojom snažnom fermentacijom u crijevnoj mikroflori. Dijetalna vlakna pripadaju u skupinu nerazgradivih dijelova biljnih namirnica, a njihova svrha je pomoći lakšem odvijanju procesa probave. Postoje topiva i netopiva vlakna, a glavna razlika je u tome što su prva topiva u vodi, dok netopiva to nisu. Topiva vlakna daju stolici gelastu strukturu, dok netopiva povećavaju njezin volumen. Od ranije je poznato da je za dobro zdravlje debelog crijeva neophodan butirat koji pomaže u stvaranju energije epitelnih stanica debelog crijeva. Butirat također djeluje kao zaštitnik crijevne sluznice od bolesti i stanica koje mogu potaknuti razvoj raka. Dosadašnja istraživanja navode da arabinogalaktan od ariša može utjecati na proizvodnju butirata i propionata te ostalih masnih kiselina kratkih lanaca te u isto vrijeme smanjiti apsorpciju amonijaka. Riječ je o ključnom podatku, budući da su kratkolančane masne kiseline ključne za reguliranje crijevne mikroflore. Arabinogalaktan iz ariša sposoban je pojačati prirodne stanice ubojice i makrofage, kao i izlučivanje protuupalnih citokina. U kliničkoj studiji na ljudima pokazalo se da arabinogalaktan od ariša može spriječiti prehladu. Naime, povećao je tjelesnu sposobnost obrane od obične prehlade pri čemu je smanjio učestalost njezinih epizoda za 23%. Također, niz istraživanja navodi ga kao odlično potporno sredstvo za stvaranje antitijela nakon cijepljenja. Dokazano je da njegovim korištenjem dobivena infekcija može trajati kraće.

Sigurnost arabinogalaktana od ariša

Arabinogalaktan od ariša je sigurna i učinkovita fitokemikalija koja stimulira imunitet. Odobren je od strane FDA, a dosadašnje studije i klinička istraživanja ne otkrivaju nikakve dokaze toksičnosti. Konzumiranje arabinogalaktana iz ariša obično nema nikakvih štetnih nuspojava, međutim, mali postotak ljudi (<3%) može osjetiti nadutost i plinove, vjerojatno zbog snažne fermentacije arabinogalaktana u crijevnoj mikroflori. Zbog sigurnosti koju ima, a koja je dokumentirana kliničkim istraživanjima, arabinogalaktan iz ariša se smatra sigurnim i učinkovitim dodatkom prehrani za jačanje imuniteta.

Ariš arabinogalaktan – doziranje i upotreba

Arabinogalaktan od ariša se obično koristi u obliku praha ili kapsula. Prah se može pomiješati s vodom ili sokom, a kapsule se uzimaju prema uputstvima, ovisno o proizvođaču. Dnevne doze kreću se od 200 do 1000 mg dnevno.

Ariš drvo – ogromni divovi predivnog izgleda

Osim što se mogu pohvaliti ljekovitim svojstvima koje posjeduju, ariši se ističu svojom visinom, a posebu pozornost plijene u jesenskim mjesecima kada poprime predivnu zlatnu boju. Iako u proljetnim i ljetnim mjesecima izgledaju poput klasične zimzelene biljke, to nije tako. Naime, ariš pripada u skupinu listopadnih stabala čije iglice rastu u dužinu 2,5 cm, a grane su mu obavijene češerima. U jesenskim mjesecima iglice mijenjaju boje iz zelene do zlatnožute i padaju na tlo. Postoje različite vrste ariša koji rastu na različitim staništima. Među najpoznatijim su europski ariši, sjevernoamerički, azijski, sibirski i ostale vrste ariša koje se neznatno razlikuju po količini arabinogalaktana. Sve vrste ariša koriste se pri izradi dodataka prehrani s arabinogalaktanom. Do sada je istraženo i priznato jedanaest vrsta ariša od kojih su najpoznatiji:

• Larix laricina – zastupljen je na području Aljaske, Kanade i općenito na sjeveru SAD-a
• Larix lyallii – raste na visokim planinama na području sjeverozapadnog SAD-a i jugozapadne Kanade
• Larix occidentalis – nalazi se na planinama sjeverozapadnog dijela Sjedinjenih Američkih Država i jugozapadne Kanade, na nižim nadmorskim visinama
• Larix decidua – europski ariš raste na planinama središnje Europe
• Larix gmelinii – obično raste u središnjem i istočnom dijelu Sibira
• Larix kaempferi – najzastupljeniji je na planinama središnjeg Japana
• Larix potaninii Batalin – najbolje uspijeva na planinama jugozapadne Kine
• Larix griffithii – može ga se naći na planinama istočne Himalaje

Iako za rast i uzgoj ariša najviše odgovara hladna klima te će zbog toga uvijek bolje uspijevati u planinskim područjima, dobro će rasti i na ostalim hladnim klimama s dosta vlage. Za rast im je potrebno minimalno šest sati sunca svaki dan, a jake zime s niskim minusima ne predstavljaju problem za uzgoj ariša. Uzgajate li ariše, osigurajte im dovoljno vode jer najbolje rastu na vlažnom tlu, a kako bi se vlaga zadržala duže razdoblje, koristite organski malč. Iz svega navedenog dolazimo do zaključka je da arabinogalaktan od ariša vrijedan spoj koji valja uzeti u obzir kod narušenog imuniteta ili kod poboljšanja općeg zdravlja organizma.

Foto: Canva